Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u suradnji sa Arheološkim udruženjem Panteon i Ornitološkim društvom Naše ptice, ove godine prvi put učestvuje na Evropskoj noći istraživača koja će se održati 30. 9. 2016. godine u Banjaluci, Bijeljini, Mostaru i Sarajevu. BiH učestvuje u Noći istraživača od 2012. godine, kada je manifestacija prvi put održana u Banjaluci.

Zemaljski muzej BiH, Panteon i Naše ptice su pripremili mnoštvo zanimljivih i edukativnih radionica: „Viteški lov“, „Maketarstvo“, „Povratak ptice Dodo“, „Tradicionalne sevdalinke u Bosni i Hercegovini“ i druge. Radionice su prilagođene svim generacijama – od osnovaca do penzionera – i pružaju mogućnost učesnicama i učesnicima da istražuju prošlost, okušaju se u možda do sad neoprobanim aktivnostima, steknu nova znanja, ali prvenstveno nude mnogo zabave.

Evropska noć istraživača je događaj koji se odvija jednom godišnje, zadnjeg petka u septembru, a pokrenut je od strane Evropske komisije 2005. godine. Cilj manifestacije je da građanima približi nauku i istraživački rad kroz veliki broj aktivnosti kao što su naučno-informativni park, naučni kafe, razna takmičenja, igre i kvizovi posebno kreirani za mlađu publiku, tematske aktivnosti univerziteta, istraživačkih centara, muzeja i inovatorskih preduzetnika i mnoga druga dešavanja.

Posjetite Zemaljski muzej BiH za Noć istraživača i doživite drugačiji izlazak petkom.

Više informacija o manifestaciji možete naći na: http://www.nocistrazivaca.ba/

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ove godine učestvuje u manifestaciji „Dječija nedjelja“ u organizaciji Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo. „Dječija nedjelja“ se održava od 3. 10. do 9. 10. 2016. godine i karakterišu je brojne aktivnosti namijenjene djeci i mladima. Tako će kustosi Zemaljskog muzeja Samir Avdić i Ernis Šljivo, s radionicom„Putujući muzej-dodirni etnologiju“, posjetiti udaljenije škole Kantona Sarajevo s ciljem približavanja muzejske djelatnosti učenicima ovih škola. Učenici osnovnih škola 9. maj iz Pazarića, 6. mart iz Hadžića, Đulistan iz Ilijaša i Zaim Kolar iz Dejčića imat će priliku da se na interaktivan način upoznaju s aktivnostima i zbirkama Zemaljskog muzeja BiH. Također, srednjoškolci će imati priliku poslušati predavanje „U svijetu gljiva“ koje će u Botaničkoj bašti Muzeja držati kustos Odjeljenja za prirodne nauke Anis Hasanbegović. 

Zvanično otvorenje Dječije nedjelje u Zemaljskom muzeju BiH održat će se u ponedjeljak, 3.10. 2016. u 14:30 sati, a u 15:00 sati slijede radionice „Tradicionalne dječije igre“ i „Glinene majstorije“. 

U sklopu ove manifestacije, osim navedenih radionica Muzej je organizovao i radionice „Mi smo arheolozi– prahistorija, antički period, srednji vijek“ i „Tkati i vesti je lako, saznajmo kako“. Svi zainteresovani mogu se prijaviti do petka 30.09. 2016. godine, putem e-mail adrese aktivnosti@zemaljskimuzej.ba.

Više informacija o vremenu održavanja radionica i broju učesnika mozete naći na anšoj Facebook stranici https://www.facebook.com/zemaljskimuzej/

Učešće na svim radionicama je besplatno, a osvježenje obezbjeđuju Ella i Sinalco Bosna i Hercegovina. 
 

Danas, 4. oktobra 2016. godine, navršavaju se 103 godine od otvaranja postojećeg muzejskog kompleksa – četiri paviljona i Botaničke bašte. Izgradnja nove zgrade Zemaljskog muzeja BiH počela je 1908. godine, nakon što se prostor u kome je do tada Muzej bio smješten, u zgradi Penzionog fonda u centru grada, pokazao kao nedovoljan. Otkupom, poklonima i nalazima prikupljena je brojem veoma bogata zbirka koju je bilo potrebno smjestiti u odgovarajući prostor, pogodan za čuvanje i prezentaciju muzejskog materijala.

Novi kompleks Zemaljskog muzeja BiH svečano je za javnost otvoren 4. oktobra 1913. godine i bio je prvi namjenski izgrađen muzejski kompleks na ovim prostorima. Sastoji se od paviljona za arheologiju, etnologiju, prirodne nauke i zgrade biblioteke, a u središtu je Botanička bašta u koju su sistemski donošene biljne vrste koje će kroz vrijeme postati velika živa zbirka Zemaljskog muzeja BiH.

Nakon 124 godine kontinuiranog rada Zemaljski muzej BiH je prvi put zatvoren za javnost, zbog nedostatka finansiranja rada Muzeja od strane države, također 4. oktobra 2012. godine. Otvoren je ponovo 15. septembra 2015. godine.
 

Kakapo ili sova papagaj je endemična vrsta noćnog papagaja sa Novog Zelanda. Kakapo na maorskom znači noćni papagaj. Dužina tijela mu je oko 60 cm, a može biti težak i do 4 kg. Prepoznatljiv je po zelenožutom perju sa pjegicama i pernatim diskovima oko očiju, kao kod nekih sova. Kljun mu je siv i velik, a noge kratke sa velikim stopalima. Krila i rep su mu kratki. Ovo je jedina vrsta papagaja koja ne leti. To je dugovječna ptica i može doživjeti starost do 120 godina. Svrstava se u red rijetkih i ugroženih vrsta. Cjelokupna populacija ove vrste danas broji svega oko 120 jedinki. Dva primjerka kakapoa nalaze se u Zoogeografskoj izložbi Odjeljenja za prirodne nauke.

Kakapo or owl parrot is an endemic species of night parrot from New Zealand. Kakapo means a night parrot in Maori. His body length is about 60 cm and it can weigh up to 4 kg. It can be recognized for his yellow-green freckles and feathery discs around the eyes as with some owls. Its beak is grey and large, and its legs are short with big feet. Wings and tail are short. This is the only flightless parrot and can reach the age of 120 years. It is classified among rare and endangered species. The entire population of this species reaches the number of barely 120 individuals.   There are two examples of kakapo in the Zoogeographical Exhibition of the Natural History Department.

Vodijer je izdubljeni komad drveta koji su kosci punili vodom i nosili na svojim pojasevima. Napravljen je od orahovine uz korištenje različitih rezbarskih tehnika: zarezivanja, izdubljivanja, inkrustacije i bodenja. U vodijer se uranjao štapić koji je na vrhu imao krpu. Prije oštrenja, kosac bi vlažnom krpom prelazio preko brida kose da ga nakvasi i očisti. Kosci su često ukrašavali svoje vodijere, jer se činu kosidbe i opremi za košenje pridavala velika važnost. Vodijeri iz zbirke Odjeljenja za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH uglavnom su bogato ukrašeni. Uz ovaj predmet vezana su i narodna vjerovanja po kojima se voda iz vodijera smatrala ljekovitom. Vodijer pripada zbirci narodne privrede i tradicionalnih transportnih sredstava koja sadrži 114 predmeta slične namjene.

Europa Nostra, panevropska federacija nevladinih organizacija u oblasti kulturnog nasljeđa sa sjedištem u Hagu, u saradnji s Europskom Komisijom iz Brisela i Delegacijom EU u Bosni i Hercegovini, Vas pozivaju na proslavu nagrade za uposlenike i aktiviste Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i UG Akcija, dobitnike prestižnog Grand Prix 2016 za kulturno nasljeđe kojeg zajednički dodjeljuju Evropska komisija i Europa Nostra.

Dnevni program u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, Zmaja od Bosne 3, počinje u petak 21.10. u 11:00 sati i u tom periodu ulaz u Muzej slobodan je za sve građane.

Program:
11:00- Grupna fotografija svih građana i aktivista koji su učestvovali u kampanji “Ja sam Muzej” dežurajući u zatvorenom Zemaljskom muzeju BiH tokom ljeta 2015. godine, s uposlenicima Muzeja
i nagradom Europa Nostra.
11:05- Obraćanje: Sneška Quaedvlieg-Mihailović, Generalni sekretar Europa Nostra i John Sell, Izvršni potpredsjednik Europa Nostra
11:15- Obraćanje: Khaldoun Sinno, Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH
11:20– Obraćanje: Mirsad Sijarić, Direktor Zemaljskog muzeja BiH
11:25- Obraćanje: Aida Kalender, Programska direktorica UG Akcija

U sklopu proslave u Zemaljskom muzeju BiH, najavljujemo i specijalni mini koncert španskog umjetnika Jordija Savalla, koji je jedan od najpoznatijih virtuoza na violi da gamba i dobitnik prestižne nagrade Grammy. Na međunarodnoj sceni priznat je kao jedan od vodećih instrumentalista i dirigenata kada je u pitanju rana evropska muzika, posebno renesansna i srednjovjekovna. Maestro Savall je 2011. godine bio Ambasador Evropske godine interkulturnog dijaloga. Prijateljstvo Maestra Savalla i Evrope Nostre traje već dugi niz godina te je 2015. godine Maestru Savallu uručena u Lisabonu evropska nagrada za podizanje svijesti o kulturnom nasljeđu- Helena Vaz da Silva, zbog njegove predanosti promociji evropske multikulturalnosti kroz bogato muzičko nasljeđe. Maestro Savall će u Zemaljskom muzeju BiH nastupiti u kvartetu sa turskim i armenskim muzičarima – Yurdalom Tokcanom (oud), Hakanom Güngörom (kanun) i Haïgom Sarikouyoumdjianom (duduk, nej), a koncert će početi u 11:30.

Ova proslava će biti prilika da se oda počast, prije svega uposlenicima Zemaljskog muzeja BiH koji su tokom tri godine koliko je Muzej bio zatvoren za javnost svojom požrtvovanošću i svakodnevnim dežurstvima spasili Muzej i njegove zbirke. Također, ovo je prilika da se zahvali svim građanima i aktivistima koji su prošle godine učestvovali u akciji „Ja sam muzej“ solidarišući se s kolektivom Muzeja.

Građani koji dođu na proslavu bit će u prilici da vide izložbu fotografija Zijaha Gafića „Čuvari muzeja“. Ove fotografije su napravljene tokom perioda u kojem je Muzej bio zatvoren, a posjetioci će moći pročitati i dijelove priča uposlenika. Građani, uposlenici i aktivisti okupljeni u kampanji “Ja sam Muzej” centralni su fokus ove proslave i svi pojedinačno će biti u prilici da se fotografišu sa bronzanom figurom nagrade Europa Nostra,a fotografija će potom biti objavljena na Facebook stranici Zemaljskog muzeja BiH i stranici kampanje “Ja sam Muzej”.

Ukoliko želite da se nađete na grupnoj fotografiji s nagradom Europa Nostra koja će biti komunicirana u domaćim i svjetskim medijima, dođite na plato ispred Zemaljskog muzeja BiH u petak 21. 10. 2016. tačno u 11 sati.

Grand Prix 2016 za kulturno nasljeđe kojeg zajednički dodjeljuju Evropska komisija i Europa Nostra svečano je proslavljen danas u Zemaljskom muzeju BiH uz prisustvo velikog broja građana, gostiju, zvaničnih predstavnika Europa Nostra i Evropske komisije, aktivista, volontera i uposlenika Zemaljskog muzeja BiH.

Maestro Jordi Savall sa ansamblom održao je kratki koncert nakon obraćanja zvaničnika Europa Nostra i Evropske komisije, a prisutni su imali priliku još jednom pogledati izložbu fotografija Zijaha Gafića „Čuvari muzeja“ i fotografisati se sa statuom nagrade.

Hvala svima koji su svojim prisustvom uveličali ovu proslavu.
 

A whetstone holder is a grooved piece of wood which mowers filled with water and carried on their waist-belts. It was made of walnut with the use of different carving techniques: cutting, grooving, incrusting and pricking. One would submerge a little stick which had a rag on the top into a holder. Before sharpening it, a mower would pass a wet rag along the blade of the scythe in order to wet and clean it. The mowers would decorate their whetstone holders as special attention was bestowed on the act of mowing and the equipment. Most of whetstone holders from Ethnology Department collection of the National Museum of Bosnia and Herzegovina are richly decorated.  Folk beliefs are linked with this object, considering water held in it healthy. Whetstone holder belongs to the collection of folk agriculture implements and traditional means of transport, which consists of 114 objects of similar use.

Poštovane kolegice i kolege, Uredništvo Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, sveska Arheologija, priprema novi broj časopisa. Ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane da predaju svoje radove. Uputstva za predaju, tehničke karakteristike i rokovi predočeni su u nastavku.

Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine je znanstveni časopis koji donosi kulturnu, historijsku i znanstvenu problematiku s područja arheologije i srodnih humanističkih znanosti. Časopis izlazi od 1889. godine. 

UPUTE AUTORIMA 

Za broj u tekućoj kalendarskoj godini radovi se primaju se do 1. maja 2017. godine. Rukopisi pristigli nakon tog datuma razmatrat će se za naredni broj. Rukopisi se primaju na bosanskom ili hrvatskom ili srpskom jeziku i engleskom jeziku, a tiskaju se u dvojezičnom obliku.

Radove u digitalnom obliku treba poslati na e-mail adresu: kontakt@zemaljskimuzej.ba (sa naznakom za Uredništvo GZM/Arheologija), ili snimljene na CD ili DVD (uz obavezan ispis) na adresu: Glasnik Zemaljskog muzeja BiH/Arheologija, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Zmaja od Bosne 3, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina. 

U trenutku predaje rukopis ide na anonimni recenzentski postupak, na najmanje dvije recenzije. Nakon ocjenjivanja rada autor je dužan unijeti promjene u tekst prema priloženim recenzijama i uputama Uredništva. U opravdanim slučajevima Uredništvo zadržava pravo odbijanja rada. U slučaju oprečnih stavova recenzenata Uredništvo daje rad trećem recenzentu. Recenzenti predlažu kategorizaciju rada, a Uredništvo donosi konačnu odluku. 

U Glasniku Zemaljskog muzeja BiH objavljuju se: 
– originalni naučni radovi, 
– pregledni radovi, 
– stručni radovi 
– prethodna saopćenja, 
– referati sa skupova. 

OBAVEZNI DIJELOVI RUKOPISA 

Rukopis je potrebno predati kao Word dokument, naslovljen imenom i prezimenom autora. Piše se u proredu 1.5, fontu Times New Roman, veličina 12, a ukoliko je unutar teksta katalog piše se veličinom 10. 

Zaglavlje mora sadržavati:
1) naslov rada 
2) podatke o autoru/autorima:ime i prezime autora, akademski stupanj (titula), naziv i adresa ustanove u kojoj radi, e-mail adresa 
3) apstrakt/sažetak:treba imati opseg od 150 do 200 riječi, piše se u trećem licu u kurzivu na jeziku teksta 
4) ključne riječi:na dnu apstrakta navode se ključne riječi (5-10) 

CITIRANJE PRILOGA U TEKSTU 

Na priloge (slike, karte, tablice, table, kataloške jedinice i slično) autor se u tekstu poziva u zagradama, na sljedeće načine: (sl. 1), (karta I), (tab. 1), (T. I), (kat. br. 1). 

Ako se autor poziva na jedan od više detalja u jednom prilogu: (sl. 5, 7), (karta II, 1), (T. I, 1). 

Ukoliko se poziva na više detalja s istoga priloga: (T. I, 1, 3, 7–10). 

Ako se u tekstu autor poziva na više predmeta s više priloga: (T. I, 1, 3, 7–10; T. II, 7–9, 11). 

CITIRANJE LITERATURE 

Časopis prati navođenje bibliografskih izvora u sistemu stil s bilješkama (footnotes). 

Stil s bilješkama koje je potrebno označiti na pripadajućem mjestu u tekstu u neprekinutom nizu od 1 naviše: Raunig 1982. 
Više bibliografskih jedinica u istoj bilješci navodi se kontinuirano, odijeljeno tačkom i zarezom: Raunig 1982, 54; 1984, 72. 

POPIS LITERATURE 

Popis literature je jedinstven za dvojezični tekst. U popisu literature treba izbjegavati kraćenje naslova i naziva časopisa. Literatura se navodi autorskim abecednim redom. Više djela istoga autora navesti kronološki, a više radova jednog autora sa istom godinom izdanja navesti kao: Čović, 1983; Čović, 1983a. 

Naslov (i podnaslov) knjige odnosno naziv časopisa treba pisati u kurzivu (italic). Treba navoditi izvorna imena mjesta izdanja, primjerice, “Wien” a ne “Beč”. 

Primjeri navođenja bilješki za: 

1) MONOGRAFIJE/KNJIGE JEDNOG AUTORA I RADOVE U ZBORNICIMA 

Bilješka u tekstu: 

Busuladžić 2010, 15-17, kat.br. 62. 

Raunig 1983, 85, T.IV; T.V, 2-4. 

U popisu literature: 

A. Busuladžić 2010, Morfologija antičkih fibula iz zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

B. Raunig 1983, Neki manji i neobjavljeni nalazi bronzanog doba zapadne Bosne, u: Zbornik Arheološkog društva Bosne i Hercegovine knjiga I: Arheološka problematika zapadne Bosne, Sarajevo, 71-78. 

1.1) DVA ILI VIŠE AUTORA

Ako se citira djelo koje više autora, potrebno je navesti prvog autora te staviti naznaku et al: 

Bilješka tekstu: 

Benac et al. 1956, 90, T. XI, 4. 

U popisu literature: 

A. Benac, B. Čović 1956, Glasinac I, Sarajevo. 

1.2) POGLAVLJE U KNJIZI S VIŠE AUTORA 

Bilješka u tekstu: 

Miletić 1984, 382, 412-422. 

U popisu literature: 

N. Miletić 1984, Rani srednji vijek u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Veselin Masleša, Sarajevo 375-434. 

2) ČLANAK U ČASOPISIMA 

Bilješka u tekstu: 

Čović 1965, 54. 

Citirana bilješka (”fusnota”) navodi se nakon navoda stranice na kojoj se nalazi, a njezin radni broj naznačuje se kraticom bilj: Čović 1965, 54 bilj. 23. 

U popisu literature: 

B. Čović 1965, Uvod u stratigraiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bosni, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine n.s.A. 20, Sarajevo, 27-145. 

Uredništvo 

Dear colleagues, Editorial Board of Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine / Herald of the National Museum of Bosnia and Herzegovina – Archaeology series, has started preparations for the new volume of the journal. We invite all interested authors to submit their papers. Here you may find instructions for submitting, necessary technical characteristics and deadlines.

Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine is a scholarly journal dealing with cultural, historical and scientific issues in the field of archaeology and the humanities. It has been published regularly since 1889. 

INSTRUCTIONS FOR AUTHORS 

Papers for publication in the current calendar year are accepted until 1 May. Manuscripts received after that date will be considered for the following issue. Manuscripts are accepted in Bosnian, Croatian or Serbian and in English, and are published in both English and one of the former languages. 

Manuscripts should be submitted in digital form by e-mail to kontakt@zemaljskimuzej.ba (subject: za uredništvo GZM/Arheologija) or submitted on CD or DVD, accompanied by a print-out, to: Glasnik Zemaljskog muzeja BiH/Arheologija, Zemaljski muzej BiH, Zmaja od Bosne 3, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina. 

Upon receipt, each paper is submitted anonymously for peer review to at least two readers. Following review, authors are required to make such changes to the paper as are indicated by the reviewers and the editorial board. 

The editorial board reserves the right to reject a paper on reasonable grounds. If two readers submit conflicting views the editorial board will submit the paper to a third reader for review. 

The reviewers suggest the category for each paper, and the editorial board issues the final decision. 

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH publishes: 
– original academic/scientific papers, 
– reviews, 
– professional papers, 
– announcements, 
– seminar papers. 

REQUIRED ELEMENTS 

Manuscripts are to be submitted as a Word document, with the author’s full name, in 1.5 line spacing, in Times New Roman 12-point font, with lists within the text in 10-point. 

The cover page shall include the following: 
1) Title of the paper 
2) Details of the author(s): author’s full name, academic qualification, name and address of institution, e-mail address 
3) Abstract: 150-200-word abstract in the third person, in italics, in the language of the paper 
4) Key words: the abstract is to be followed by 5 to 10 key words. 

REFERENCES TO ILLUSTRATIONS, FIGURES, MAPS, TABLES, LISTS ETC. IN THE TEXT 

References to illustrations, figures, maps, tables, lists etc. are to be in brackets, as follows: (Ill. 1), (map I), (tab. 1), (fig. I), (list no. 1). Where the reference is to more than one, they shall appear as follows: (Ill. 5, 7), (map II, 1), (fig. I, 1). Where the reference is to more than one part of the same figure, it shall appear as follows: (fig. I, 1, 3, 7-10). Where the reference is to several figures with several parts, it shall appear as follows: (fig. ( 1, 3, 7-10; fig. II, 7-9, 11) 

BIBLIOGRAPHIC REFERENCES 

The journal uses footnotes to cite bibliographic references. The footnotes shall be inserted at the appropriate point in the text and numbered sequentially from 1 to n: 
Raunig 1982. 

Where a footnote includes more than one bibliographic reference, they shall be separated by a semicolon: 
Raunig 1982, 54; 1984, 72. 

BIBLIOGRAPHY 

A single bilingual bibliography shall be produced. Abbreviations of journal titles are to be avoided. The works are to be listed in alphabetical order by author. Where several works by a given author are listed, they shall be given in chronological order, with more than one work of the same year by the same author indicated as follows: 
Čović, 1983; Čović, 1983a. 

The titles (and subtitles) of books and journals are to be written in italics. The place of publication is to be given as, e.g., “Wien”, not “Beč”. 

Examples of citations for: 

1) MONOGRAPH/BOOK BY A SINGLE AUTHOR AND PAPERS IN CONFERENCE PROCEEDINGS 

Textual notes: 
Busuladžić 2010, 15-17, list no. 62. 
Raunig 1983, 85, ig.IV; Fig.V, 2-4. 

Bibliography: 
A. Busuladžić 2010, Morfologija antičkih fibula iz zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

B. Raunig 1983, Neki manji i neobjavljeni nalazi bronzanog doba zapadne Bosne, u: Zbornik Arheološkog društva Bosne i Hercegovine knjiga I: Arheološka problematika zapadne Bosne, Sarajevo, 71-78. 

1.1) TWO OR MORE AUTHORS

When the citation refers to a work by two or more authors, only the first author shall be named, follows by et al: 

Textual notes: 
Benac et al. 1956, 90, T. XI, 4. 

Bibliography: 
A. Benac, B. Čović 1956, Glasinac I, Sarajevo. 

1.2) CHAPTERS IN A BOOK BY MORE THAN ONE AUTHOR 

Textual notes:
Miletić 1984, 382, 412-422. 

Bibliography:
N. Miletić 1984, Rani srednji vijek u/in: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Veselin Masleša, Sarajevo 375-434. 

2) PAPER IN A JOURNAL 

Textual notes 
Čović 1965, 54. 

The reference to footnotes are to follow the page on which they appear, with their numbers indicated by the abbreviation fn: 
Čović 1965, 54 fn. 23. 

Bibliography:
B. Čović 1965, Uvod u stratigraiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bosni, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine n.s.A. 20, Sarajevo, 27-145. 

Editorial Board
 

U petak, 28. oktobra, s početkom u 14:30 sati, u prostorijama Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine održat će se promocija knjige „Obećani čas- Običaji bosanskohercegovačkih muslimana vezani za smrt“ autorice, naučne savjetnice doc. dr. Aiše Softić. Promotori knjige bit će prof. dr. Amila Buturović s Univerziteta York, Toronto i prof. dr. Mirza Hasan Ćeman s Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Moderator promocije je Izudin Bajrović.

Knjiga se bavi bavi običajnom praksom bosanskohercegovačkih muslimana, i to jednim od njenih segmenata koji pokazuju najviše arhaičnih elemenata- običajima vezanim za smrt. Radi se o prvoj studiji u našoj etnološkoj nauci koja se na ovaj način i u ovom obimu bavi pomenutom tematikom. Temelj knjige čini autoričin vlastiti terenski istraživački rad obavljen u prvim decenijama 21. stoljeća, s posebnim naglaskom na gradove BiH, što ovaj etnografski rad čini jedinstvenim. 

Aiša Softić, naučna savjetnica Zemaljskog muzeja BiH i docentica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu dulje od trideset godina se bavi različitim segmentima tradicije Bošnjaka, iz čega je proistekao niz naučnih i stručnih radova iz oblasti usmene književnosti, etnologije i folkloristike. Punih 20 godina bila je uposlenica Odjeljenja za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH, a u periodu od 2003. do 2008. godine obavljala je dužnost direktorice naše najstarije naučne i kulturne instutucije.
 

Replika kultnih kolica pronađenih na Glasincu 1880. godine, a čiji original se nalazi u Naturhistorisches Museum u Beču, večeras, 26. 10. 2016. godine svečano će biti predata Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Repliku glasinačkih kolica direktoru Zemaljskog muzeja BiH, dr. Mirsadu Sijariću, uručit će generalni direktor  Naturhistorisches Museuma u Beču, dr. Christian Köberl. Ceremonija je organizovana u sklopu obilježavanja nacionalnog praznika Republike Austrije i održava se u sarajevskoj Vijećnici.

U razdoblju između 1878. i 1888. godine, prije službenog osnivanja Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, nekoliko stotina arheoloških nalaza slučajno otkrivenih na prapovijesnim lokalitetima Bosne i Hercegovine dospjeli su u zbirke Naturhistorisches Museum u Beču, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Splitu, kao i u zbirke franjevačkih samostana u Bosni i Hercegovini. Među njima posebno se ističu glasinačka brončana kultna kolica iz starijeg željeznog doba. Kultna kolica sa predstavama ptica vodarica nađena su na Glasincu 1880. godine, a potječu iz jednog tumula na Glasinačkom polju prekopanom prilikom izgradnje puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad. Kolica je, zajedno s ostalim nalazima predao poručnik Johann Lexa iz Prve inžinjerijske regimente stacionirane u Goraždu, Naturhistorisches Museum u Beču, gdje se i danas nalaze. Kolicima ovoga tipa sa predstavama ptica vodarica atribuira se ritualna namjena, a povezuju se obično s kultom Sunca. I po motivu i po stilu ona se oslanjaju na tradiciju prethodnog-kasnog brončanog doba kada su ptice vodarice dominantan simbol kulture polja sa žarama. Vjerojatno su kultna kolica načinjena na području glasinačke visoravni, a izvjesni detalji ukazuju na sličnost i sa kolicima u Podunavlju i Karpatskoj kotlini. Motiv ptica vodarica kroz predstave figurina ili protoma su česte od samog početka željeznog doba, te ih susrećemo i na predmetima ritualne namjene, keramičkim i brončanim posudama, ukrasnim predmetima i dijelovima nošnje kao važan religijski simbol. Ova kultna kolica jedinstven su primjer s glasinačkog područja s obzirom na činjenicu da u više od tisuću istraženih tumula nije ponovno pronađen nalaz ovoga tipa. Votivna kolica su najvjerojatnije pripadala nekoj istaknutoj ličnosti koja je imala poseban položaj i ulogu u autarijatskom društvu.
 

Memorandum o saradnji jučer su u Skoplju potpisali Filozofski fakultet u Skoplju, Arheološki muzej Makedonije, Muzej grada Skoplja i Zemaljski muzej Bosne i  Hercegovine. 

Potpisnici memoranduma su zamjenica direktora Zemaljskog muzeja BiH, gospođa Marica Filipović, dekan Filozofskog fakulteta u Skoplju, Goran Ajdinski, direktori/ce muzeja u Skoplju Vesela Čestoeva, Mirjana Ninčovska i Tomislav Mikulčić. 

Memorandum je potpisan kako bi se omogućila efikasna i koordinirana saradnja između navedenih institucija. Saradnja je utemeljena na platformi uzajamnog razumijevanja, a obuhvata niz aktivnosti od interesa za sve potpisnike u oblastima arheologije, historije umjetnosti, naučnoistraživačkog rada, izložbenih aktivnosti, izdavaštva, nabavke publikacija, te saradnje u organizaciji teoretske i praktične nastave za studente.

Inicijatori potpisivanja ovog memoranduma su otpravnik poslova u ambasadi Republike Makedonije u BiH, Aleksandar Krstevski i Institut za istoriju umjetnosti i arheologiju Filozofskg fakulteta u Skoplju.

Potpisivanju memoranduma prisustvovala je i ambasadorica Bosne i Hercegovine u Makedoniji, gospođa Lepa Babić.
 

Danas zavšava prvi ciklus predavanja Upravljanje muzejskim zbirkama u organizaciji Fionn Zarubica Learn i Muzeja, a uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.

Program je podijeljen na tri sesije (oktobar i decembar 2016.  i januar 2017.), od kojih svaka traje po dvije sedmice i uključuje teorijska predavanja u učionici i online, audio-vizualne prezentacije, literaturu, kao i praktični rad, rad na studijama slučaja sa naglaskom na timskom radu, interakciji i razmjeni znanja između predavača i kolega iz drugih institucija, ali i primjenu stečenih teorijskih i praktičnih znanja.

Prve dvije sedmice programa Upravljanje muzejskim zbirkama bile su posvećene teorijskim predavanjima, propitivanjima značenja i značaja umjetnosti, mogućnostima i načinima zaštite i prezentacije umjetničkih predmeta i zbirki. 

Druga sesija programa bavit će se praktičnom primjenom stečenih znanja, a predavanja treće sesije bit će posvećena direktnoj komunikaciji sa publikom, public outreach projektima, fundraising-u i sličnim načinima uključivanja šire društvene zajednice u zaštitu i promociju kulturnog naslijeđa.

Upravljanje muzejskim zbirkama je profesija koja je važna za promicanje umjetničkih i kulturnih aktivnosti u savremenom svijetu. Rad na zbirkama zasniva se na modernom i praktičnom pristupu zaštiti, upravljanju zbirkama i prezentaciji umjetničkih i predmeta kulturne baštine, kao i na razvoju zbirki, obrazovanju u oblasti rada na zbirkama. Menadžment muzejskih zbirki ima važnu ulogu u zaštiti kulturnog naslijeđa i može doprinijeti obnavljanju privrede preko značajnih rezultata koji se mogu postići u lokalnoj zajednici, ali i šire.

Predavanjima Upravljanje muzejskim zbirkama u Zemaljskom muzeju BiH prisustvuju muzealci, kustosi, galeristi, studenti, ali i oni koji se tek upoznaju sa zaštitom i prezentacijom kulturnog naslijeđa. 

U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, od 7. do 12. novembra održava se trening za mlade profesionalace iz oblasti naslijeđa i muzeologije. 

«Međunarodni trening o upravljanju rizika u kriznim situacijama u oblasti kulturne baštine» zajednički organizuju Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica (Foundation Cultural Heritage without Borders – CHwB) Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova. U programu učestvuju mladi profesionalci iz Albanije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Egipta, Gruzije, Irana, Kosova, Makedonije, Srbije i Turske.

Program kombinuje teorijska predavanja regionalnih i međunarodnih stručnjaka sa praktičnim vježbama osmišljenim da prikažu stvarnu situaciju i provjere znanje učesnika. Trening ima za cilj da učesnici steknu praktične vještine u zaštiti i spašavanju muzejskih zbirki, lokaliteta i nematerijalne baštine prije, tokom i nakon katastrofa.

Program se odvija u periodu od tri sedmice, počeo je u Sarajevu, od 7. do 13. novembra, nastavlja se u Prištini, od 13. do 20. novembra, dok će zadnja, treća sedmica, biti održana u Đirokastri u Albaniji, od 21. do 27. novembra.

U prvoj sedmici treninga učesnici uče o različitim pristupima i strategijama očuvanja naslijeđa i muzejskih zbirki, identifikaciji rizika od uništenja naslijeđa, kao i prvoj pomoći u spašavanju vrijednih predmeta, ali će učestvovati i u vježbi simulacije katastrofe.

Trening je organizovan u sklopu regionalnog projekta Zaštita kulturnog naslijeđa u vanrednim situacijama na Balkanu (Balkan Cultural Aid Response for Emergencies – B+CARE). B+CARE je platforma osnovana u martu 2016. godine s ciljem da inspiriše, poduči i koordinira volontere u poslovima pripreme i pružanja pomoći u hitnim slučajevima.

Trening finansira Prince Claus fondacija za kulturu i razvoj iz Holandije i Vlada Švedske.
 

Danas, 11. oktobra 2016. godine, završava se posjeta italijanskih eksperata Sarajevu i Zemaljskom muzeju BiH. Dvoje restauratora sa Visokog instituta za konzervaciju i restauraciju iz Rima (ISCR) i dvoje hemičara sa Univerziteta u Kalabriji, boravili su proteklu sedmicu u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine da bi pomogli uspostavu dijagnostičkog laboratorija u kojem je započeo rad na uzorkovanju predpovijesnih predmeta iz zbirke Muzeja.

Ova posjeta, organizirana na inicijativu Ambasade Republike Italije u sklopu bilateralnog Sporazuma o saradnji na polju kulture, obrazovanja i sporta, ima za cilj odrediti potrebe za konzervacijom i restauracijom mačeva, bodeža i drugih predmeta grobnih cjelina koji se čuvaju u predpovijesnoj zbirci Zemaljskog muzeja BiH. Istovremeno, ovim se nastavlja obuka osoblja Muzeja koja je počela u junu ove godine u organizaciji ISCR iz Rima, na restauraciji i konzervaciji eksponata od metala.

Ova inicijativa sastavni je dio partnerske saradnje između Zemaljskog muzeja BiH i dvije najcjenjenije institucije iz oblasti restauracije u Republici Italiji - ISCR iz Rima i “Opificio delle Pietre Dure” iz Firence. Saradnja je organizirana zahvaljujući podršci italijanskog Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne kooperacije, a rezultirala je formiranjem Odjela za konzervaciju i restauraciju Zemaljskog muzeja BiH, jedinog takvog u Bosni i Hercegovini.

Promocija novog broja Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, sveska prirodnih nauka, 36, bit će održana u četvrtak, 24. novembra 2016. godine u 12:00 sati u prostorijama Muzeja.

Promotori novog sveska Glasnika su prof. dr. Dalibor Ballian i prof. dr. Sead Vojniković sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i dr. sci. Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH najstarija je znanstvena periodična publikacija u našoj zemlji. Prvi broj je izašao 1889. godine i u kontinuitetu izlazi do danas. Zemaljski muzej BiH kroz program razmjene publikacija šalje GZM: Prirodne nauke u 158 znanstvenih institucija širom svijeta i 16 institucija u BiH.
 

Povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u petak 25. novembra 2016. godine, Zemaljski muzej BiH neće biti otvoren za posjete.

U dane vikenda, 26. i 27. novembra, Muzej će raditi u redovnom terminu od 10:00 do 14:00 sati.

Zemaljski muzej BiH vam želi sretan Dan državnosti!

U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine danas je održana promocija novog broja Glasnika ZMBiH, sveska prirodnih nauka broj 36.

Na promociji su govorili direktor Zemaljskog muzeja BiH, dr. Mirsad Sijarić, urednik ovog broja Glasnika, prof. dr. Dalibor Ballian i prof. dr. Sead Vojniković sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 

Sveska Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine za prirodne nauke, broj 36 obuhvata osam naučnih i stručnih priloga na 104 stranice. U ovom broju nalaze se dva važna rada iz oblasti ornitologije, saradnika iz Slovenije i Hrvatske.  Prvi, autora Al Vrezeca i Urške Kačar, odnosi se na ptice iz zbirke Prirodoslovnog muzeja Slovenije, a koje potiču sa srednjeg i istočnog dijela Balkanskog poluostrva, dok se u drugom radu, autorica Jelene Kralj i Andreje Kljajić, govori o nalazima prstenovanih ptica u BiH.

Tu su i dva značajna rada Semira Masle, koji se odnose na floru Bosne i Hercegovine. U njima su predstavljene nove vrste i taksomi vaskularne flore BiH.

Rad autora Dalibora Balliana o rasprostranjenosti tise u BiH, nastavak je dugogodišnje tradicije istraživanja rasprostranjenja biljnih vrsta u našoj zemlji, započetih još u 19. stoljeću i objavljivanih u radovima u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH.

U ovom broju Glasnika nalazi se i rad Nevenke Pavlović koji se odnosi na ekologiju vrste Eobania vermiculata, na srednjejadranskim ostrvima i primorju.

Ovaj broj Glasnika zaključen je radom Dražena Kotrošana koji je posvećen sjećanju na dr. Svjetoslava Obratila, ornitologa, naučnog savjetnika i dugogodišnjeg načelnika Odjeljenja za prirodne nauke.